Samit EBRD u Sarajevu: Kako se politika isprečila razgovorima o privredi na Balkanu – BBC News

Zajednička slika lidera, bez Hašima Tačija i Ane BrnabićImage copyrightEBRD
Natpis na slici Zajednička fotografija lidera – Hašim Tači se nije ni pojavio, Ana Brnabić se nije fotografisala

Na fotografiji lidera Balkana sa Samita EBRD nedostaju jedan predsednik, koji se iz protesta nije pojavio, i jedna premijerka koja je bila prisutna ali nije učestvovala u svečanom fotografisanju.

Ovako je u jednoj rečenici izgledao premijerski i predsednički sastanak u Sarajevu, koji je organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj.

Samit EBRD održava se ove godine u Sarajevu od 7. do 9. maja, a tema skupa je u potpunosti ekonomska – privredna saradnja regiona.

Iz EBRD su najavili učešće i predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Kosova Hašima Tačija.

Ipak, predsednik Kosova Hašim Tači samo dan pre sastanka lidera odlučio je da se ne pojavi u Sarajevu jer „Bosna i Hercegovina još nije priznala Kosovo“, ali i zbog viznog režima u BiH koji je na snazi za građane Kosova.

Umesto Aleksandra Vučića na sastanku je govorila premijerka Srbije Ana Brnabić, koja se ipak nije fotografisala sa ostalim liderima regiona.

Oni koji su na sastanak došli, kao najbitnije privredne projekte koje Balkan čeka naveli su – zajedničku izgradnju puteva i gasovoda, ali i priznavanje diploma širom Balkana.

Politička, a ne ekonomska igra

Šta je promenio Berlinski samit

Image copyrightEBRD
Natpis na slici Radni doručak: S leva na desno: Predsednik Albanije Edi Rama, predsednik Crne Gore Milo Đukanović, premijerka Srbije Ana Brnabić , predsedavajući Veća ministara Denis Zdvizdić, premijer Severne Makedonije Zoran Zaev i ministar ekonomije BiH Mirko Šarović

Politička (ne)saradnja

Organizatori sastanka u Sarajevu svakih nekoliko časova morali su da menjaju najave za medije jer su učesnici iz časa u čas otkazivali učešće.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Crne Gore Milo Đukanović, premijer Albanije Edi Rama, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsednik Kosova Hašim Tači i predsedavajući Saveta ministara Denis Zvizdić.

Ovo je trebalo da bude šestorka koja će razgovarati o ekonomskoj saradnji u regionu.

Ubrzo je odlučeno da će umesto Aleksandra Vučića doći Ana Brnabić, pod obrazloženjem da predsednik ide na sastanak u Tiranu isti dan.

Dan pred sastanak stiglo je i saopštenje iz Prištine.

„Bosna i Hercegovina još uvek nije priznala Republiku Kosovo i, na nesreću građana obe zemlje, ova zemlja još uvek na snazi drži vizni režim za građane Republike Kosovo“, rekao je Tači.

On je tu situaciju nazvao „paradoksalnom“.

„I nasuprot krvavog rata koji se dogodio i nezavisno od toga što još nije postignut sporazum o normalizaciji, slobodno kretanje bez pasoša i bez viza funkcioniše između Kosova i Srbije, a s druge strane, Bosna i Hercegovina nastavlja da diskriminiše građane Kosova viznim režimom“, dodao je.

Tako se, umesto tri predsednika država, za stolom našao samo jedan – Milo Đukanović.

Milo Đukanović: „Niko me neće srušiti“

Kako je Milo „odbranio“ Podgoricu

„Nisam siguran ko je tačno bio danas pozvan, ali mislim da niko ne bi trebalo da izbegne mogućnost da zbog nekih političkih igara propusti priliku za privrednu saradnju. Sada vam neko dođe u kuću ne možete se ne pojaviti“, rekao je Đukanović.

Predsednik Crne Gore je dodao da „ovo nije zlatno doba odnosa Zapadnog Balkana“.

„Slika je čak teža nego pre deset godina ali nije krivica samo do nas. Sećam se perioda mnogo većeg entuzijazma Evropske unije prema Balkanu“, rekao je Đukanović.

Image copyrightEBRD
Natpis na slici Umesto tri predsednika država, na samitu se pojavio samo jedan – Milo Đukanović

Ana Brnabić je za BBC na srpskom objasnila da nije znala za zajedničko fotografisanje, ali da joj je „žao što kosovska strana nije došla“.

„Doneli su pogrešnu odlkuku koja ne treba da ima veze sa politikom“, kaže Brnabić.

Objasnila je i da je za čitavo područje „jako bitno da nas percipiraju kao mesto koje je pouzdano za investicije“.

„Saradnja u regionu je problem koji treba rešiti. Drugo pitanje je percepcija regiona.“

Šta predstavlja samit Zapadnog Balkana EBRD

  • Prvi Investicioni samit zemalja Zapadnog Balkana, održan je u februaru 2014 u Londonu – to je bio prvi događaj koji je okupio i sve čelnike vlada Zapadnog Balkana i Hrvatske na jednom mestu, na temu buduće ekonomske saradnje.
  • Banka je tada u zaključcima navela da će se ovakvi skupovi organizovati svake dve godine i da će njihova tri osnovna cilja biti: promovisanje regiona kao investicione destinacije, doprinos stabilnosti u regionu kroz jačanje regionalne saradnje i unapređenje agende za povezivanje
  • Evropska banka za obnovu i razvoj osnovana je početkom 1990-ih u Londonu sa ciljem pomoći bivšim socijalističim republikama, poput Bugarske, Rumunije, Češke i Mađarske
  • Najviše se bavi davanjem zajmova, a vodeći je investitor na zapadnom Balkanu
  • Tokom 2018. godine finansirala je projekte u iznosu od 1,1 milijardu evra sa ciljem da države Balkana postanu deo Evropske unije
  • Ukupne investicije ove banke u šest zemalja zapadnog Balkana premašuju 11,6 milijardi evra
Natpis na slici Gasna interkonekcija i putevi – ovo su najbitniji zajednički projekti Balkana

Privredna saradnja: Balkan kao Šengen za sebe

Dok su njihovi politički odnosi različiti, privredni govori lidera Balkana bili su gotovo identični.

Gas i putevi – to su najbitniji poslovi koji nas čekaju.

Za Mila Đukanović na Balkanu postoje dva deficita – prvi je deficit znanja, a drugi infrastrukture koja bi trebalo da poveže region sa EU.

„Za Crnu Goru je najbitniji razvoj saobraćaja.

„Dok se događala tehnološka revolucija, mi smo se na Balkanu bavili drugim stvarima. Zato sada zaostajemo.“

Novi-stari gasovod, ista pravila igre

Brnabić je pomenula auto-put do Sarajeva i dodala da će izgradnja početi u junu ove godine, a pozdravila je ulaganja EBRD-a u Srbiju za koja je navela da čak 70 odsto idu u privatni sektor.

Edi Rama je rekao da Balkan treba da napravi „svoj model Šengena“, dok je za Zorana Zaeva i Denisa Zvizdića najbitniji posao u energetici, kako bi region dobijao gas i od Istoka i od Zapada.

Natpis na slici Edi Rama je uporedio težnju Balkana ka pridruživanju EU kao želju navijača Liverpula da njihov tim pobedi – „Možemo da se nadamo, ali to ne znači da ćemo uspeti“

Balkan i EU: „O šalama na albanskom, ali o obavezama na nemačkom“

Lideri Balkana bili su složni i u tome da je regionu mesto u Evropskoj uniji.

Predsednik Crne Gore Đukanović poručio je da „EU mora da vodi računa jer su se na Balkanu pojavili i drugi igrači izvan Evrope koji nude druge opcije“.

Premijer Albanije je na pitanje o odnosu regiona i EU rekao:

„Imam prijatelja koji je oženjen Nemicom i sa kojom ima dve ćerke. Rekao mi je da kada se sa decom šale i zabavljaju – govore na albanskom. Ali, kada razgovoraju sa njima o obavezama – uvek pričaju na nemačkom.“

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-48204735